Antibiotici i njihova primjena

Antibiotici su lijekovi koji različitim mehanizmima sprečavaju rast i razmnožavanje bakterija. Ovisno o kemijskom sastavu i mehanizmu djelovanja, pojedini antibiotik pokazuje učinak samo na određene bakterijske vrste koje su pokrivene njegovim spektrom djelovanja. Svaki antibiotik ima određeni spektar djelovanja koji može biti različite širine, što znači da ne postoji „univerzalni“ antibiotik koji bi bio pogodan za liječenje svih infekcija. Za liječenje gnojnih infekcija kojima su uzročnici porijeklom iz zuba, najprikladniji spektar djelovanja imaju amoksicilin i metronidazol. Ostali antibiotici se koriste nešto rjeđe, primjerice u slučaju alergije na penicilinske antibiotike. Budući da se amoksicilin ubraja u skupinu penicilinskih antibiotika, u alergičnih pacijenata potrebno je primijeniti zamjenski antibiotik iz neke druge skupine.

O korištenju antibiotika odlučuje isključivo liječnik, a nikada sam pacijent. U slučaju infekcija koje započinju unutar zuba i potom se šire u okolna tkiva, za propisivanje antibiotika su zaduženi doktori dentalne medicine. Odluka o primjeni antibiotika temelji se na procjeni proširenosti i smještaja gnojne infekcije. Izrazito proširene gnojne infekcije praćene bolnošću obližnjih limfnih čvorova i povišenom tjelesnom temperaturom, uz najhitnije kirurško liječenje zahtijevaju i dodatno liječenje antibioticima. Kao i kod svake gnojne upale, kirurškim putem se osigurava istjecanje gnojnog sadržaja, a antibioticima se pospješuje eliminacija bakterija.

Pri uzimanju antibiotika posebnu pažnju valja obratiti na njihovo doziranje:

  • Antibiotike uvijek treba uzimati u pravilnim vremenskim razmacima. Dakle, antibiotik za koji je propisano uzimanje dvaput dnevno – treba uzimati svakih 12 sati, a onaj za koji je propisano uzimanje triput dnevno – svakih 8 sati. Pravilni vremenski razmaci su nužni za održavanje optimalne razine antibiotika u organizmu, tj. koncentracije pri kojoj je on najdjelotvorniji. Odstupanja od redovitosti uzimanja smanjuju učinkovitost antibiotika i povećavaju rezistenciju (otpornost) bakterija.
  • Svaku kuru antibiotika treba uzeti do kraja. To znači da cijelo pakiranje antibiotika (najčešće namijenjeno uzimanju tijekom 5-7 dana) treba iskoristiti do kraja, odnosno da se uzimanje antibiotika ne smije svojevoljno prekidati. Često pacijenti nakon uočenog poboljšanja prestanu uzimati antibiotike jer smatraju kako im više nisu potrebni. Ovakvo postupanje je pogrešno i uzrokuje razvoj rezistentnih bakterija koje je sve teže eliminirati idućim kurama antibiotika. Sve bakterije imaju sposobnost razvoja rezistencije, a njezin razvoj dodatno pospješuje pogrešna upotreba antibiotika. Mehanizam razvoja rezistencije uslijed nepravilnog uzimanja antibiotika ukazuje na važnost pravilnog doziranja za sprečavanje rezistencije. U svakoj gnojnoj infekciji prisutno je mnoštvo bakterijskih sojeva koji se međusobno razlikuju prema otpornosti na antibiotike. Početkom primjene antibiotika djeluje se na bakterije koje su najslabije otporne, a nastavkom terapije antibiotik postupno djeluje i na one otpornije. Najotpornije bakterije najdulje opstaju, a trebale bi biti uništene do završetka antibiotske terapije. U slučaju da se terapija samovoljno prijevremeno prekine, uništene su tek najslabije otporne bakterije, dok su one otpornije i dalje prisutne. Eliminacijom bakterija koje su slabije otporne na antibiotike stvaraju se povoljni uvjeti za razmnožavanje otpornijih. Na taj način prijevremeni prekid antibiotske terapije favorizira opstanak otpornijih bakterija nauštrb slabije otpornih. Kao rezultat se javlja sve veći porast rezistencije bakterija na antibiotike, a naposljetku postoji rizik da pojedini bakterijski sojevi postanu otporni na gotovo sve antibiotike. Porast bakterijske rezistencije velik je medicinski problem širom svijeta jer razvoj novih antibiotika nije dovoljno brz da kompenzira stvaranje rezistencije. Stoga već danas na raspolaganju imamo vrlo mali broj učinkovitih antibiotika, a i njihova se djelotvornost postupno smanjuje. Razvoj bakterijske rezistencije je nezaustavljiv proces, ali ga djelomično možemo usporiti racionalnom i pravilnom primjenom antibiotika. Racionalna primjena antibiotika podrazumijeva procjenu liječnika o potrebi korištenja antibiotika, a pravilna primjena odnosi se na pridržavanje uputa o uzimanju antibiotika od strane pacijenta: uzimanje pojedinih doza antibiotika u pravilnim vremenskim razmacima i iskorištavanje cijele propisane kure antibiotika bez prekida.
VN:F [1.9.20_1166]
Rating: 4.8/5 (11 votes cast)

Antibiotici i njihova primjena, 4.8 out of 5 based on 11 ratings

Kategorija : Oralna Kirurgija Pojmovi: 

Vezane Vijesti

Podijeli!