Komplikacije povezane sa strahom

Kod većine pacijenata prisutan je strah od stomatološkog zahvata. Razina straha ovisi o karakteru osobe, prethodnim iskustvima te o očekivanju nelagode i boli tijekom zahvata. U usporedbi s ostalim stomatološkim postupcima, najveća nelagoda očekuje se upravo od oralno-kirurškog zahvata. Kombinacija negativnih očekivanja te prisutnost igala i kirurških instrumenata mogu dovesti do straha različitog intenziteta. Jaki strah može uzrokovati neugodne neurovegetativne reakcije – bljedilo, znojenje, lupanje srca, mučninu, povraćanje, vrtoglavice pa i gubitak svijesti. Reakcije uzrokovane strahom mogu biti neugodne kako za pacijenta tako i za terapeuta, ali su u pravilu kratkotrajne i potpuno bezopasne. Ipak je ponekad zbog jače izražene neurovegetativne reakcije potrebno odgoditi zahvat.

Sve ove reakcije su posljedica neusklađenog djelovanja autonomnog živčanog sustava. Autonomni živčani sustav upravlja radom unutarnjih organa neovisno o našoj volji, a jedna od izraženijih funkcija mu je regulacija krvnog tlaka. Jakim izvanjskim podražajem (primjerice, strahom) nakratko se poremeti djelovanje autonomnog živčanog sustava uslijed čega krvni tlak naglo padne. Pad tlaka uzrokuje smanjeni dotok krvi u mozak što se očituje kao slabost, vrtoglavica, „mračenje pred očima“ ili gubitak svijesti. Pojačana aktivnost autonomnog živčanog sustava zajedno sa smanjenim protokom krvi kroz mozak može dovesti do mučnine i povraćanja, a opći pad tlaka uzrokuje bljedilo i pojačano lupanje srca. Ove reakcije mogu bili različitog intenziteta, tako da se kod nekih pacijenata može javiti tek blago znojenje i lupanje srca, dok neki mogu povraćati ili izgubiti svijest. U svakom slučaju, reakcije su bezopasne i prestaju ubrzo nakon uklanjanja stresnog podražaja. Najbolja mjera sprečavanja ovih reakcija je smanjenje straha i stresa prije i tijekom zahvata, stvaranje opuštene atmosfere i uspostava povjerenja između doktora dentalne medicine i pacijenta. U slučajevima iznimnog straha mogu se prije zahvata primijeniti anksiolitici – lijekovi koji djeluju sedativno i olakšavaju pacijentu opuštanje te bolje podnošenje stresa.

Još jedno stanje povezano sa stresom koje može imati neugodne posljedice je hiperventilacija (ubrzano disanje). Pacijent zbog straha ubrzano diše, što uzrokuje promjenu ravnoteže plinova u krvi, točnije prekomjerni gubitak ugljikova dioksida. Zbog toga dolazi do promjene pH krvi i nastupa stanje nazvano alkaloza. Uz simptome vrtoglavice, mučnine, trnjenja u ekstremitetima i poremećaja osjeta, produžena hiperventilacija može dovesti i do gubitka svijesti. Hiperventilacija se prekida umirivanjem pacijenta, a u slučaju da potraje, pacijentu se daje da diše u papirnatu ili plastičnu vrećicu. Na taj način ponovno udiše izdahnuti zrak čime se sprječava daljnji gubitak ugljikovog dioksida koji je zaslužan za razvoj alkaloze i pojavu simptoma. Slično neurovegetativnim reakcijama, pojave uzrokovane hiperventilacijom su također bezopasne i kratkog trajanja, ali mogu biti neugodne za pacijenta i otežati provođenje zahvata.

VN:F [1.9.20_1166]
Rating: 0.0/5 (0 votes cast)
Kategorija : Oralna Kirurgija Pojmovi: ,

Vezane Vijesti

Podijeli!