Stoga na svaki zub nosač djeluju veće sile nego što bi djelovale kad on ne bi bio u sastavu mosta. Zbog velikih sila kojima su izloženi, zubi nosači moraju imati zdrav parodont koji je spodoban podnijeti povećana opterećenja. Zato je prije izrade mosta nužno izliječiti parodontne bolesti ako su eventualno prisutne, a ti jekom nošenja mosta je važno održavati dobru oralnu higijenu da se one ne bi pojavile. Parodontna bolest zajedno s povećanim opterećenjem uzrokuje rasklimavanje zuba nosača čime on gubi svoju potpornu funkciju. Slabljenjem potpore poje dinog zuba nosača, povećavaju se sile koje djeluju na preostale zube nosače (jer se žvačna sila tada raspoređuje na manji broj zubi), što dovodi do oštećenja njihovog parodonta, rasklimavanja i eventualnog gubitka cijelog mosta.
Postoji velik broj mogućih rasporeda zuba nosača i međučlanova, a za zube nosače je situacija to povoljnija što ih je više uključeno u most jer se tada žvačne sile prenose na veći broj uporišta. Također, nisu svi zubi jednako sposobni podnijeti žvačna opterećenja. Na opterećenje su najotporniji kutnjaci i očnjaci, stoga su oni bolji izbor za nosače mosta od, primjerice, sjekutića. Zubi s oštećenim parodontom slabije su otporni na opterećenje. Zubi s blago oštećenim parodontom mogu se ponekad iskoristiti kao nosači mosta, iako to nije najpovoljnije rješenje. U tom slučaju trebalo bi u most uključiti i zdrave zube koji će na sebe preuzeti veći dio opterećenja i rasteretiti zube sa slabijim parodontom. Klimavi zubi s jako oštećenim parodontom nisu dobri nosači mosta i potrebno ih je prije izrade mosta izvaditi. Razumljivo je da je odluka o izboru zuba za nosače mosta određena individualnom situacijom kod pojedinog pacijenta. Na doktoru dentalne medicine je da pažljivo razmotri moguće opcije te da isplanira most koji će uključiti zadovoljavajući broj i raspored zuba nosača. Iako je zbog boljeg podnošenja opterećenja povoljnije u most uključiti što više zubi nosača, njihov prekomjeran broj nije poželjan jer se svakim brušenjem zubi nepovratno odstranjuju zdrava zubna tkiva. Stoga je potrebno svaki most pažljivo isplanirati i naći ravnotežu između zahtjeva statike za što većim brojem nosača (zbog boljeg podnošenja opterećenja) i očuvanja preostalih zdravih zubi.
Materijali za izradu mostova
Mostovi se izrađuju različitim tehnikama, u pravilu od sličnih materijala kao i krunice. Tako most može biti potpuno metalni, metal-keramički, potpuno keramički ili fasetirani.
Metalni mostovi imaju veliku izdržljivost i otpornost, ali su neestetski pa se danas vrlo rijetko upotrebljavaju. Eventualno se mogu izraditi na stražnjim zubima u području slabije vidljivosti.
Metal keramički mostovi, poput metal-keramičkih krunica svoju čvrstoću zahvaljuju metalnoj jezgri, a estetiku im omogućava keramika koja presvlači jezgru. Zbog dobre otpornosti na opterećenje i zadovoljavajuće estetike, ova vrsta mostova se često koristi. Dodatna prednost im je i cijena koja je bitno manja nego kod potpuno keramičkih mostova. Koriste se i za prednje i za stražnje zube, a često i za velike tzv. polukružne mostove koji se protežu preko cijelog zubnog luka.
Potpuno keramičke mostove karakterizira vrhunska estetika, ali i vrlo visoka cijena. Pojedini keramički materijali pokazuju različitu otpornost na opterećenje, a najkvalitetniji (i najskuplji) materijali imaju čvrstoću kao i metal-keramički mostovi. Ovi materijali se mogu koristiti i za mostove u području stražnjih zubi (na koje djeluju veće žvačne sile), međutim potpuno keramički sustavi najčešće se koriste za mostove na prednjim zubima zbog svojih estetskih karakteristika. U području prednjih zubi potpuno keramički most u potpunosti ispunjava svoju estetsku funkciju, a pritom nije izložen tako velikim žvačnim silama kao na stražnjim zubima.
Fasetirani mostovi, kao i fasetirane krunice, danas se sve manje koriste zbog lošije estetike i kratkog vijeka trajanja fasete. Umjesto njih se koriste metal-keramički mostovi ili potpuno keramički mostovi.
Most, 5.0 out of 5 based on 1 rating



