Toksičnost dentalnog amalgama

Mnogo se istraživalo, pisalo i diskutiralo o toksičnosti žive koja je sastojak amalgamskih ispuna. U znanstvenoj zajednici vodilo se nekoliko tzv. amalgamskih ratova u kojima su zagovornici amalgama nastojali dokazati njegovu neškodljivost i opravdanost primjene, dok su protivnici pokušavali postići zakonsku zabranu amalgama u dentalnoj medicini. I danas su vrlo aktualne rasprave o potencijalnoj i stvarnoj štetnosti dentalnih amalgama te o mogućem ograničavanju njihove primjene. Stavovi su i dalje oprečni, a uporaba amalgama u dentalnoj medicini kontroverzna.

Nedvojbeno je da elementarna živa ima toksični učinak na ljudski organizam i da svojim djelovanjem može oštetiti živčani sustav, bubrege, jetru, probavni sustav i žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem. Toksični učinak žive također se povezuje s neurodegenerativnim bolestima, autoimunim poremećajima, poremećajima tijekom trudnoće i poroda te čitavim nizom mentalnih poremećaja. Za toksično djelovanje dovoljna je kontinuirana izloženost vrlo niskim dozama. Stoga je razumno postaviti pitanje: je li količina žive koja se oslobađa iz amalgamskih ispuna dovoljna da ostvari neki od toksičnih učinaka? Provedena su brojna istraživanja koja su dala nekonzistentne i oprečne rezultate. S jedne strane, uvjerljivi dokazi potvrđuju da je koncentracija žive u organizmu povećana kod ljudi koji imaju amalgamske ispune (mjerena je količina žive u mozgu, jetri, bubregu i mokraći), dok s druge strane nije dokazana jasna uzročno-posljedična veza između žive iz dentalnih amalgama i neke od kroničnih bolesti koje ona može izazvati. Rezultat nejasnih stavova o mogućoj toksičnosti dentalnog amalgama su različite preporuke o njegovoj primjeni – u skandinavskim zemljama je upotreba amalgama zakonom zabranjena, u SAD-u postoje razni zakoni o ograničenjima korištenja amalgama kao i obveznih upozorenja koja moraju biti dana pacijentima, a u većini ostalih zemalja svijeta uporaba amalgama nije zakonski regulirana.

Osim za zdravlje pojedinca, uporaba amalgama predstavlja i veliku opasnost za okoliš – pri postavljanju amalgamskog ispuna, velik dio žive dospije u otpadne vode i na odlagališta otpada. Isto se događa i prilikom uklanjanja starih amalgamskih ispuna. Neki zagovornici zabrane dentalnih amalgama na prvo mjesto stavljaju opasnost po okoliš, a tek potom opasnost za pacijenta.

amalgamska tetovaža - obojenje sluznice uzrokovano česticama dentalnog amalgama

amalgamska tetovaža – obojenje sluznice uzrokovano česticama dentalnog amalgama

U nedostatku sigurnih dokaza o (ne)štetnosti dentalnog amalgama, možemo očekivati nastavak njegove primjene. Amalgamski ispuni se i dalje vrlo učestalo primjenjuju, posebice u zemljama u razvoju – prvenstveno zbog svoje niske cijene i relativno duge trajnosti. Ipak bi prilikom izbora vrste ispuna (amalgamski ili „bijeli“) trebalo razmisliti o mogućim štetnim učincima dentalnog amalgama na vlastito zdravlje te o isplativosti investicije u skuplji restaurativni materijal. Toksičnost amalgama nije sa stopostotnom sigurnošću potvrđena, ali je vrlo vjerojatna – čemu riskirati?

VN:F [1.9.20_1166]
Rating: 5.0/5 (5 votes cast)

Toksičnost dentalnog amalgama, 5.0 out of 5 based on 5 ratings

Kategorija : Oralna Medicina

Vezane Vijesti

Podijeli!