Zubni Karijes

Zubni karijes, vrlo raširena bolest tvrdih zubnih tkiva, najčešća je bolest čovjeka uopće. Promjena na zubu koju uočavamo kao crnu točku, šupljinu ili defekt na kruni zuba samo je zadnji stadij složenog i dugotrajnog procesa koji nastaje međudjelovanjem brojnih čimbenika. Za nastanak karijesa potrebno je djelovanje više čimbenika koji će u konačnici dovesti do oštećenja tvrdih zubnih tkiva, tj. „pokvarenog zuba“. Među njima su najvažnije bakterije zubnog plaka, prehrana i vrijeme.

Zubni karijes na zubu

Slika normalnob i bolesnog zuba

Bakterije se nalaze u zubnom plaku različite debljine i starosti, a hrane se šećerima koji se unose prehranom. Proizvode različite kemijske spojeve, od kojih su za razvoj karijesa najvažnije kiseline. Kada su prisutne u dovoljnoj količini, kiseline uzrokuju demineralizaciju zubne cakline. Demineralizacija je proces u kojem pod utjecajem kiselina dolazi do gubitka mineralnih sastojaka iz tvrdih zubnih tkiva pri čemu ona postupno postaju slabija i manje otporna. Proces demineralizacije se normalno i svakodnevno odvija na površini zuba i sam po sebi ne uzrokuje bolest zuba. Demineralizacija se događa uvijek kada zub dođe u kontakt s kiselinama, bilo da su one unesene hranom ili napicima (coca-cola, voćni sokovi, ocat) ili su proizvod bakterija. Dakle, zub u kontaktu s kiselinama uvijek gubi određenu malu količinu minerala, ali ovaj gubitak se nadomjesti mineralima iz sline u procesu koji se naziva remineralizacija. Dakle, u normalnim uvjetima, na površini svakog zuba se izmjenjuju procesi demineralizacije i remineralizacije. Ako su oni u ravnoteži, ne nestaje oštećenje zuba. Ako bakterije plaka proizvode previše kiseline, tako da se ravnoteža poremeti u korist demineralizacije, dolazi do postupnog slabljenja cakline i nastanka karijesa. Uz kiseline koje proizvode bakterije, caklinu oštećuje i unos velikih količina kiselih tvari hranom i pićem, ali pritom ne nastaje karijes već promjene koje se nazivaju caklinske erozije. Demineralizacija cakline u početnom stadiju vidljiva je kao ograničeno područje na površini zuba koje je kredasto bijelo i zamućeno, za razliku od zdrave zubne površine koja je sjajna i prozirna.Zubni karijes

Kako demineralizacija cakline napreduje, dolazi do oštećenja površine zuba i nastanka šupljine, „karijesa“. U govoru se karijesom najčešće naziva šupljina na površini zuba, ali doktori dentalne medicine pod pojmom karijes podrazumijevaju i puno ranije stadije demineralizacije kod kojih šupljina još nije nastala. Ponekad karijes može biti opsežan i razvijen u unutrašnjosti tvrdih zubnih tkiva, a da je pritom šupljina na površini mala i okom nevidljiva. U svakom slučaju, ove šupljine, odnosno defekti površine cakline, omogućavaju daljnji rast i razvoj bakterija pri čemu su one zaštićene od mehaničkog čišćenja i ne mogu se odstraniti svakodnevnim mjerama oralne higijene. Bakterije se nastavljaju razmnožavati i izlučivati kiseline pa karijes prodire sve dublje kroz caklinu. Kada prođe kroz cijelu debljinu cakline i dospije do dentina, napredovanje karijesa se ubrza jer je dentin slabije mineraliziran od cakline i manje otporan na djelovanje kiseline. Uz to, u dubljim slojevima tvrdih zubnih tkiva nije moguća remineralizacija iz sline (ona se događa samo na površini zuba), pa se gubitak minerala ne može ovim procesom nadomjestiti. Prodorom u dentin, bakterije se naseljavaju u dentinske kanaliće, a svojim toksinima podražuju živčane završetke na krajevima kanalića (uz pulpu) zbog čega dolazi do osjeta boli. Dakle, karijesni proces uzrokuje bol tek kada prodre u dentin – karijes ograničen na caklinu ne boli. Stanice pulpe na karijes u dentinu reagiraju odlaganjem novih količina dentina i pojačanim odlaganjem minerala u kanaliće čime se oni sužavaju i zatvaraju. Ova reakcija predstavlja obrambeni mehanizam kojim se zub prirodno brani od napredovanja karijesa. U određenim (rijetkim) slučajevima ona može biti dovoljna da zaustavi napredovanje karijesa – ako su bakterije slabo aktivne u proizvodnji kiselina, a obrambeni odgovor zuba jako izražen, moguće je da se karijes zaustavi i prestane širiti. Tada se naziva zaustavljeni karijes i u teoriji na zahtjeva liječenje. Međutim, najčešće je obrana zuba preslaba pa je potrebno ukloniti karijesnu masu i defekt na zubu ispuniti nekim od restaurativnih materijala.

VN:F [1.9.20_1166]
Rating: 4.5/5 (8 votes cast)

Zubni Karijes, 4.5 out of 5 based on 8 ratings

Kategorija : Dentalna Patologija

Vezane Vijesti

Podijeli!